RSS

Vesna Raonić Simunović – Priče i pjesme

07 mar

korica
„Priče i pjesme“
Vesna Raonić Simunović
Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori,
Izdavački centar, Nikšić, 2013.
cobiss.

Vesna  Raonić – Simunović

(1961 – 2003)

Vesna RaonicVesna Raonić – Simunović je za svog kratkog života bila uveliko afirmisana crnogorska književnica, iako danas u svojoj zemlji i regionu nije dovoljno prizat stvaralac, bar ne u mjeri u kojoj to njeno djelo zaslučuje, te je na tome potrebno učiniti nešto. Jedan od mogućih putokaza u tom pravcu, neka bude i ova prezentacija njenoga lika i djela na elektronskim stranicama „Mostova kulture“, gdje se pretstavljaju zavičajne pljevaljske vrijednosti, ali i djela većih postignuća i nesumnjivig značaja za našu književnu baštinu i kulturu.Plavo cudo

Vesna je rođena u Nikšiću, 1961. godine, kao najstarija kćer oca Rajka Perkovog Raonića iz Đurđevića Tare, i majke Vinke, rođene Ostojić, sa Pitomina kod Žabljaka. Vesna kao dijete provodi ljetnje i zimske raspuste u zavičaju svog oca Rajka, uzimajući to čarobno selo kao svoj prvi i stvarni zavičaj, u prvom redu duhovni, što se može vidjeti skoro svuda u njenim djelima. Tu upija ljepotu okruženja i bogatstvo duhovne tradicije, u okruženju zanimljivih osoba koje puno pamte i lijepo zbore.

VesnaVesna prednjači, ne samo u svojoj generaciji, ljepotom, likom, znanjem i obrazovanjem, uvijek i svuda. Dobitnica je priznanja „Luča“ i u osnovnoj školi i u gimnaziji, a i na Filozofskom fakultetu zna samo za izuzetne uspjehe, gdje diplomira na odsjeku za jugoslovensku književnost. Postdiplomske studije završava na zagrebačkom univezitetu, priprema odbranu magistarskog rada na temu Poezija Vesne Parun, a onda izbija kriza i rat. Bila je profesor književnosti u Gimnaziji „Stojan Cerović“, udata za Milorada Miška Simunovića, univerzitetskog profesora i prvog doktora psihologije u Crnoj Gori. S njim u braku dobila je sina Vojina, koga ostavlja kao đače, a danas je i on dokror nauka psihologije.Price ispod poda

Vesna je rano, uz sklonost i ljubav prema književnosti, ispoljila svoj rijedak stvaralački dar, prvo u poeziji a onda i u prozi. Objavila je tri poetske zbirke: Plavo čudo, Književna zajednica „Vladimir Mijušković“, Nikšić 1987; Baraka „O“ Unireks, Nikšić 1993; i Zvjerke i duhovi, Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost, Pljevlja 2000. godine. Veoma zapaženu zbirku priča: Priče ispod poda, objavljuje kod „Oktoiha“, u Podgorici 2002. godine. Upokojila se 2003. godine u Nikšiću. Posthumno, u izdanju Izdavačkog centra Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, 2013. godine objavljen joj je reprezentativan i obiman izbor iz djela, pod naslovom PRIČE I PJESME. Prevođena je na više stranih jezika, zastupljena u brojnim izborima i antologijama.

Za poeziju, Vesna Raonić – Simunović je dobila nagradu „Zaloga“, kao i Nagradu „Blažo Šćepanović“ za 1999. godinu, za zbirku Zvjerke i duhovi. Već sa svojim prvim pripovijetkama, ulazi u uži izbor za nagradu „Milutin Uskoković“ u Užicu. Po nekim autoritetima, vrijednost njenih priča doseže ono najbolje od Milorada Pavića, a i brojnih drugih slavom ovjenčanih pisaca. Zato vjerujemo da Vesnino književno vrijeme tek dolazi. Bez obzira što je iz zemaljskog života otišla u najboljim stvaralačim godinama, kad se od nje najviše očekivalo.

Advertisements
 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na mart 7, 2018 in NEKATEGORISANO

 

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

 
%d bloggers like this: