RSS

Milorad Joknić – Za poštovanje i pamćenje (Pljevaljska bitka)

10 Jul

Milorad JOKNIĆ

ZA POŠTOVANJE I PAMĆENJE

Pljevaljska bitka

(„Ruže decembra“,Opština Pljevlja, Grafo Crna Gora, 2010)

Istorijski događaji oduvijek su bili inspiracija za književnike, filmske, likovne i dramske umjetnike i druge stvaraoce. Pljevaljska bitka, jedna od najznačajnijih antiokupatorskih akcija u 1941. godini, bilaje motiv za brojne stvaraoce ali i trajno nadahnuće za mlade, koji su svoja patriotska osjećanja napajali herojskim primjerima boraca što im sloboda bi sveta vrijednost za koju su žrtvovali i svoje živote. Formiranje Crnogorskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda za dejstva u Sandžaku 1941. godine predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u formiranju i organizaciji jedinica Narodno-oslobodilačke vosjke u Jugoslaviji. Taj odred bio je prva taktičko operativna jedinica u porobljenoj Evropi, a Pljevaljska bitka smatra se najvećim poduhvatom partizanskih snaga u 1941. godini. Bez obzira na neuspjeh partizanskih jedinica Crnogorskog NO odreda, učinak partizanskih snaga bio je presudan za rastrojstvo italijanskih snaga u Sandžaku i Istočnoj Bosni. Taj događaj poslužio je kao izvanredan motiv za glorifikaciju crnogorskog heroizma i osjećanja slobode.

Događaj u kome je stradalo 238 boraca iz svih krajeva Crne Gore, taj narodni bunt i stravična stradanja bili su česta tema na času istorije kako u školi tako i na Stražici, mjestu gdje je podignuto spomenično zdanje u znak zahvalnosti neustrašivim rodoljubima što kroz plamen baruta herojski jurišaše za slobodno otadžbinsko jutro. Svoj bojovni poklič i ustanički plamen oglasiše puškom i time stvoriše blistav primjer onima koji dolaze da se oglase pjesmom, pričom i drugim izražajnim sredstvima putem misli, slike i zvuka.

Pljevaljska bitka, u kojoj su uzeli učeće borci iz 14 crnogorskih opština, svrstanih u devet bataljona: Lovćenski, Jezero- šaranski, Uskočko-drobnjački , Komski, “Peko Pavlović”, Zetski, “Bijeli Pavle”, “Bajo Pivljanin”, Bataljon „18. oktobar“, sa borcima Pljevaljske čete, rijedak je primjer kako se hrabrošću i sa ponosom brani rodna gruda i obilata sloboda. U tim partizanskim formacijama bilo je angažovano 4500 boraca, koji su neustrašivo jurišali na preko 4000 italijanskih vojnika, dobro utvrđenih, naoružanih, tehnički i materijalno solidno opremljenih, što ih je, uz njihovu odbrambenu poziciju, stavljalo u daleko povoljniji položaj u odnosu na tehnički, materijalno slabo opremljene partizanske jedinice. Među devet bataljona i šest samostalnih četa svojom natčovječanskom borbom i neviđenom hrabrošću Lovćenski bataljon je zauzeo posebno mjesto. Od 345 boraca, koji su u noćnom jurišu ušli u grad, njih 250 ostalo je u okruženju. Probili su se iz blokade tek naredne noći, uz velike žrtve – 82 poginula i veći broj ranjenih. O hrabrosti Lovćenoskog odreda svjedočio je i natpis na zidu jedne zgrade koju su branili: „Znajte da su borci Lovćenskog bataljona slavno izginuli i da se nijedan nije predao“.

Inače, Pljevaljska bitlka izvedena je u vrijeme kada je čitava Evropa bila porobljena, a fašističke armije bile na prilazima Moskvi i Lenjingradu. U to vrijeme italijanska divizija Pusterija je evakuisala više gradova u Sandžaku i nije zaposjednula demarkacionu liniju, što je doprinijelo da se partizanske jedinice iz Srbije sa članovima Centralnog komiteta Vrhovnog štaba povuku na slobodnu teritoriju. Lovćenski bataljon, koji je hrabro ušao u utvrđeni grad, gdje su Italijani spremno dočekali napad, bio je Prvi bataljon Prve proleterske brigade, osnovane u Rudom 21. decembra 1941. godine.

Pisali su o Pljevaljskoj bici poznati prozni pisci, istoričari, pjesnici u raznim formama, desetercu, osmercu i drugim žanrovima. Pisali su ih partizanski simpatizeri iz pozadine, borci partizani, članovi porodica poginulih boraca, učenici u školskim klupama, seljaci, radnici i dr. koji u narodu ostaviše vrijedne zapise o herojskom primjeru crnogorske mladosti koja je svojom hrabrošću zadivila svijet. Neke pjesme ispjevane su neposredno poslije Pljevaljske bitke. U jednoj pjesmi “Od Pljevalja do Dolova pade trista sokolova” najviše stihova posvećeno je herojskim likovima i pogibiji Vuka Kneževića i Dušana Obradovića, kao i Lovćenskom bataljonu. Nije slučajno što su u toj pjesmi opjevani Dolovi kraj Pljevalja jer je tim pravcem nastupao Lovćenski bataljon koji je silovitim napadom najdublje ušao u grad i zauzeo neke kasarne okupatora, više utvrđenih zgrada i stanova talijanaskih oficira. Kao vrijedno svjedočanstvo tih zbivanja koja su inspirisala mnoge stvaraoce predstavlja dnevnik Milije Vlahovića iz Trmanja koji je zajedno sa rođacima Dušanom, Dunjom, Dragišom, Vukom i Dragutinom s pjesmom iz rodnog sela krenuo u pravcu Pljevalja, gdje su stigli zajedno sa ostalim borcima iz svih krajeva Crne Gore 30. novembra i uključili se u napad utvrđene talijanske armade 1. decembra 1941. Citiramo dio njegovog dnevnika koji je pisat do 25. februara 1942. godine, kada je Milija poginuo u Bosni.

Prvog decembra, ponedjeljak, oko dva sata noću počinje napad. Čuju se topovi, bacači, mitraljezi, puške, bombe, uzvici „naprijed“, „juriš“, „smrt fašizmu“. Ljude nose na nosilima, ranjavaju se, ginu, haos . Tako stanje traje četiri sata, naša četa dobija zadatak da izvrši upad u Pljevlja, krećemo uz brdo Golubinja. Sretamo teško i lako ranjene. Neko govori: -Odstupaj! Nastaje komešanje. Jedan Vasojević ranjen u nogu pjeva i hoće u grad. „ Tamo su mi drugovi“, veli i ode. Neki su ga zadržavali, ali uzalud. Potresnu priču ostavili su i drugi svjedoci tog strašnog događaja.

Za istorijsku čitanku je i primjer četvorice braće Jovićevića, sinova popa Mila, koji odlučno, bez straha i sa ponosom, krenuše u boj na Pljevlja. Petar, Aleksa, Ilija, Vlado. Svi krenuli kao s grlom u jagode, kao da ih smrt nije čekala. Svi u Lovćenskom bataljonu. Jurišaše kroz vatru. Ne tražiše zaklone. Preskakaše bunkere. Petar hrabro poginu. Primjer za spomen i pamćenje. Usred bitke kolo. Čudo neviđeno. I pjesma „Oj svijetla majska zoro“. A smrt svima pred očima. Mrtvi drugovi, sa osmijehom zaleđenim. Briljantan je i primjer Koprivica , četvorice braće, Nikšićana, od kojih dvojica ugradiše svoje živote u slobodu. Brojni su i drugi primjeri, porodične drame. Nezaobilazne teme za istoriju, pjesmu, priču, roman, film. Kao da su se sve strahote rata slile u Pljevaljsku bitku o kojoj traje dirljiva epopeja za sva vremena.

Milinko Stojanović, jedan od preživjelih učesnika bitke, golootočki mučenik, advokat i publicista, prisjeća se bitke u kojoj je stradao njegov brat miljenik Milan.

-U našoj kući spremali smo se moj brat Milan i ja kao pravi vojnici dobrovoljci za polazak na Pljevlja. Majka je za mene dobavila posebno sukneno odijelo i veliku podoficirsku kabanicu. Pri polasku iz kuće majka je , pošto nas je onako opremila, starijem bratu Milanu rekla da na mene „nuko dijete“ dobro pripazi , a on je njoj odgovorio da se odlučio da bude dobrovoljac baš da bi mene, kao mlađega i nevještoga za borbu, štitio. Tako opremljeni za borbu stigli smo na zborno mjesto našeg odreda. Tako sam ja, kao neobučen za borbu, preživio strahote bitke, a moj stariji brat, koji je trebalo da me pazi kao neiskusnog, stradao od okupatorskog kuršuma. Brojne su dramatične scene vezane za ovaj događaj koje bi same po sebi mogle biti motiv i inspiracija za pjesnička i prozna djela. O tome čak govori i autentična arhivska građa italijanskih izvora među kojima je zapis koje je ostavio Đakomo Skoti u knjizi Orlovi crnih planina. Autor saopštava nadčovječanske napore i hrabrost pripadnika Crnogorskog narodnooslobodilačkog odreda. Tu su zastupljeni i mnogi detalji o Pljevaljskoj bici, po mišljenju nekih istoričara, najkrvavijoj i najdramatičnijoj bici u crnogorskoj istoriji.

S posebnim osvrtom italijanski oficir opisuje događaje kao što su: bitka za poštu, smrt kapetana Regatijerija, borba do smrti, uporište Sv. Trojica, drama kod turske tvrđave kod malog Bogiševca, okršaji na Centrali, borbe prsa u prsa, JTovćenski bataljon u Kasarni 11. alpinskog puka, zbivanja na raskrsnici kod crkve Sv. Petke.

Užasne su slike očajnog otpora preživjelih partizana, dani osvete, strijeljanja 64 osoba i neutvrđen broj strijeljanih u vlastitim kućama (28?) za koje se sumnjalo da su pružali podršku partizanskim borcima, zasjede u prolazu Jabuka i tragični i krvavi događaji na putevim izvan grada, represalije i stradanje seoskog stanovništva. Strijeljanje 23 Terzića na Mijajlovici, petoro Vraneša na putnom pravcu Pljevlja Priboj, strijeljanje građana kao simpatizera, pogibije u uličnim borbama, spaljivanje desetine domova u gradu . Sve su to teme inspirativne za tvorce pisane riječi, teme koje opominju na zločine koji se moraju pamtiti, koji su bili i biće česta tema tvorcima književne riječi ali i narodnim pjesnicima, što iz srca iskazuju patnje i stradanja onih što izgubiše na svirep način svoje najmilije. Brojni herojski podvizi, svjesno žrtvovanje za slobodu, besprekorni primjeri hrabrosti i drugarstva bili su podstrek za nova pregnuća i žrtvovanja. Moral i optimizam među borcima su tema kojima se istoriografija nije bavila u zadovoljavajućem stepenu, ali su ti detalji našli mjesto u literernom stvaralaštvu.

Izdavanjem i štampanjem ove zbirke činimo korak da sakupimo makar dio tog umjetničkog i narodnog blago što je iznjedreno iz iskrenog osjećanja kao vrijedno svjedočanstvo o Pljevaljskoj bici koja je ostala kao najdramatičniji doživljaj u sjećanju njenih učesnika i pamćenju njihovih potomaka.

Brdo Stražica, što gordo bdije nad gradom, sada je kosturnica 412 poginulih boraca i žrtava fašističkog terora. Sada je to mjesto svakog 1. decembra zborište građana, potomaka bivših boraca, sledbenika tradicionalnih aktivnosti kojima se obilježava sloboda. Odlukom SO Pljevlja prostor oko Spomenika proglašen je memorijalnim kompleksiom. Urbanističkim rješenjima ovaj prostor zaštićen je od neplanske gradnje i uzurpacije. S obzirom na veličinu žrtava u Pljevaljskoj bici kao i činjenice da je spomenično zdanje rad istaknmutih vajara, arhiteklata i slikara, sanacija Spomenika je briga države Crne Gore. Jer, to je svetionik slobode i istorije. To je mjesto slobodočašća, gdje sadašnje i buduće generacije treba da se klanjaju sjenama legendarnih boraca što se žrtvovaše za vrijednosti koje nadživljuju vrijeme.

Tradicionalni konkurs za pjesmu insiprisanu Pljevaljskom bitkom, koji je inicirao SUBNOR Pljevalja sedamdesetih godina prošlog vijeka, takođe je doprinos čuvanju i njegovanju tradicija boraca NOB-a. Zbog svega toga ova zbirka sublimat je poetskog kazivanja stvaralaca, među kojima najviše onih sa prostora opštine Pljevlja. Jer, pljevaljsko stanovništvo bilo je izloženo dvostrukoj opasnosti. Jedni u borbi u partizanskim akcijama i drugi u svojim kućama i dvorištima gdje su bili suočeni sa okupacionim snagama i bili pod njihovom stalnom prismotrom.

Nadamo se da će i ova publikacija biti vrijedan prilog o tom značajnom istorijskom događaju i herojskim, psihološkim, idejnim i moralnim stanjima ljudi u tom strašnom ratnom usudu, o kojima ostavljamo ovaj poetski dokument. Ovdje su, uglavnom, zastupljene pjesme književnika nagrađene na konkursima koji su svake godine objavljivani od 1970. do 1988. godine. Sve su objevljene u “Pljevaljskim novinama”. Naravno, ima i drugih pjesama koje imaju književnu vrijednost a koje su, takođe, objavljene u ovom ili nekom drugom glasilu.

U posebnom ciklusu objavljeno je nekoliko pjesama iz glave naroda. Za neke od njih autori su poznati a neke su se prenosile širom Crne Gore, tako da se zaboravilo iz čijeg su pera nastale.

Uvjereni smo da će rukovet ovih stranica časnog dijela naše istorijske prošlosti predstavljati nezaobilazni biljeg vremena koji osvjetljava put u novo vrijeme. Biće ovo iskreni prilog pomeniku herojstva a ujedno i zaloga mladosti da poštuje i pamti prošlost iz koje se uči lekcija kako da se gradi budućnost.

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na jul 10, 2013 in NEKATEGORISANO

 

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

 
%d bloggers like this: