RSS

Pljevaljska bitka

26 Jun

 

Formiranje Crnogorskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda za dejstva u Sandžaku, novembra 1941. godine, jedno je od najinteresantnijih i najvažnijih poglavlja narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (NORJ) u to vreme. Odred je bio prva taktičko-operativna jedinica u porobljenoj Evropi, 1941. godine, a njegova pljevaljska bitka smatra se najvećim poduhvatom NORJu 1941. godini. Njen učinak je bio presudan za rastrojstvo italijanskih okupacionih snaga u Sandžaku i u istočnoj Bosni. Međutim, značaj tog događaja ni do danas nije dobio zasluženo mjesto u našoj istoriografiji. Bilo je čak i pokušaja miniziranja pljevaljske bitke, odnosno dovođena je pod sumnju kao bitka. No, ipak, ti istoričari morali su reći da bez obzira na veličinu jedinica i broj angažovanih snaga, na karakter rata, vreme i uslove izvođenja bitke, to je, pljevaljska bitka koja je ušla u istoriju NOR i revolucije a i u shvatanje naroda.

Najveći broj napisa, analiza i razmatranja o pljevaljskoj bici odnosi se uglavnom na negativne posljedice i iscrpna taktička i taktičko-operativna razmatranja, a zanemarena je detaljna obrada onih pitanja koja su se odnosila na širi vojnopolitički značaj, u čijem sklopu je bitka i zamišljena.

Takav pristup izučavanju pljevaljske bitke je, po našem mišljenju u znatnoj mjeri nepotpun i jednostran te onemogućava cjelovito i objekтivno davanje ocjene o karakteru i značaju ovog važnog istorijskog događaja.

Poznato je da je pljevaljska bitka imala presudan uticaj na zbivanja u tom dijelu jugoslovenskog partizanskog ratišta. To nas upućuje na neophodnost da se u ovoj knjizi, na osnovu autentičnih dokumenata, objavljene i neobjavljene građe, kao i putem drugih saznanja, izvrši što detaljnija analiza strategijsko-operativnih aspekata pljevaljske bitke, sa težištem na otkrivanju suštinskih činilaca koji su ovu bitku povezali sa zbivanjima na širem jugoslovenskom prostoru, u najkritičnijim trenucima po naš narodnooslobodilački pokret i socijalističku revoluciju. Trudili smo se da što objektivnije prikažemo stvarno stanje i da što potpunije rasvijetlimo neke do sada neobrađene i neotkrivene detalje.

U istoriji NOPJ još uvijek je prisutna tvrdnja o samovoljnoj odluci štaba Crnogorskog NOP odreda i Glavnog štaba NOP odreda za Crnu Goru i Boku pa i Ivana Milutinovića. Traženi su krivci i tamo gdje ih nije bilo, davane su čak i predimenzionirane ocjene o negativnim posljedicama bitke.

Nije trebalo ni u kom slučaju zaobići ni taj momenat, ali je bilo neophodno dati mu odgovarajuće mjesto, s tim da se nikako ne negiraju teške posljedice poraza.

Na osnovu detaljnog proučavanja postojeće arhivske i obimne memoarske građe, do sada napisanog i objavljenog materijala, jednog broja neobjavljenih rukopisa i veoma širokog konsultovanja učesnika pljevaljske bitke, došli smo do novih saznanja i zaključili da neuspjeh u pljevaljskoj bici nije uslijedio kao posljedica organizovanosti i hrabrosti garnizona u Pljevljima, već u prvom redu zbog slabosti i neorganizovanosti Crnogorskog NOP odreda, uprkos ispoljenoj hrabrosti pojedinaca pa i nekih jedinica. No, i pored toga što je napad na Pljevlja završen neuspjehom, on je na širem planu imao veliki značaj.

Političke posljedice neuspjeha bile su teške, ali treba reći i to da nikada nijesu ozbiljnije dovele do krize ustanak u Crnoj Gori. Naprotiv, ruko vodstvo ustanka je za relativno kratko vrijeme uspjelo da riješi probleme nastale kao posljedica poraza u pljevaljskoj bici.

Nakon pljevaljske bitke, u Sandžaku i istočnoj Bosni došlo je ubrzo do naglog razbuktavanja narodno-oslobodilačkog pokreta. Sandžak postaje most između partizanskih snaga Srbije i onih u južnim i jugozapadnim dijelovima zemlje. Iako tok događaja nije dozvolio stvaranje i spajanje srpsko-crnogorske slobodne teritorije, spojile su se srpske i crnogorske partizanske snage u Rudom 21. decembra 1941.

Interesantno je napomenuti da se zapaža veća objektivnost onih autora koji su o pljevaljskoj bici pisali neposredno poslije rata. To ne znači da ostali tumači pljevaljske bitke nijesu bili dobronamjerni, sem rijetkih izuzetaka. Značajan doprinos rasvjetljavanju pljevaljske bitke dali su: Boško Đuričković, Milija Stanišić, Blažo Janković, Radovan Vukanović, Danilo Jauković i drugi.

Dužnu pažnju smo poklonili posljedicama nemanja veza na relaciji CK i Vrhovnog štaba, s jedne strane, i PK i Glavnog štaba NOP odreda za Crnu Goru i Boku, s druge strane.

Istoriografija NOR-a nije se do sada podrobnije bavila pitanjem motiva kojima su se rukovodili Centralni komitet i Vrhovni štab kada su donijeli odluku o upućivanju crnogorskih partizana van njihovih teritorija, i to u vrijeme prve neprijateljske ofanzive u Srbiji. Vjerovatno zbog toga što ne postoji nijedan originalni dokument, ima puno verzija i mnogo nagađanja. Pokušali smo ovdje da pružimo odgovor u granicama realnih mogućnosti.

Jedno od spornih pitanja je i broj nenaoružanih boraca Crnogorskog NOP odreda. Pokušavajući da dođemo bar do približne cifre, razgovarali smo sa preko 150 učesnika pljevaljske bitke, iz svih 9 bataljona, proučili smo svu do sada objavljenu građu i zaključili da se broj boraca bez oružja ni približno ne poklapa sa podacima navedenim u do sada objavljenim izvorima i literaturi.

Vrlo temeljito smo pristupili utvrđivanju spiska poginulih i od rana umrlih učesnika pljevaljske bitke iz Crnogorskog NOP odreda. No, i pored svih nastojanja, nijesmo sigurni da je naš spisak potpun, iako vjerujemo da su podaci u ovoj knjizi tačniji i potpuniji od svih do sada objavljenih.

Tokom pisanja naišli smo na mnoge poteškoće. Prva i najveća je svakako bila ta što nijesmo uspjeli doći do osnovnih originalnih dokumenata. Na osnovu naređenja o formiranju Crnogorskog NOP odreda sigurno bi se moglo tačno utvrditi sa kojim ciljem je odred formiran i koji je bio njegov formacijski sastav, a uz pomoć zapovijesti za napad, bez muke bismo ustanovili koji su zadaci dati svakom bataljonu pojedinačno i odredu kao cjelini. Na taj način izbjeglo bi se svako nagađanje.

Zbog nedostatka izvještaja o toku borbe, odreda kao cjeline i bataljona, mnogi autori imaju svoje viđenje. Vremenska distanca kod učesnika pljevaljske bitke učinila je svoje, pa se mnogi od njih ne mogu među sobom složiti ni po najosnovnijim pitanjima. Mnogi ne mogu da se sjete ni starješinskog sastava svojih četa.

Moramo reći da je pljevaljska bitka, kao istorijski događaj, puna kontradiktornosti. Zato je nemoguće doći do stvarnih činjenica. Zato smo sebi postavili zadatak da razriješimo neke ključne dileme: kada, gdje i na osnovu čega je donesena odluka o formiranju Crnogorskog NOP odreda; da lije odred namjenjen za dejstva u Sandžaku ili u zapadnoj Srbiji; da li su Centralni komitet i Vrhovni štab bili upoznati, prvo sa namjerom, a potom i sa odlukom o napadu na Pljevlja; dali je postojalo naređenje VŠ i CK, od 3. oktobra 1941. godine, i ako je postojalo, kakva je njegova dalja sudbina; da lije zabrana napada na Pljevlja uslijedila zbog procjene Vrhovnog štaba da se raspoloživim snagama ne može postići uspjeh ili zbog nečega drugog.

Na kraju, želimo da najtoplije zahvalimo osoblju u arhivima, zavičajnim muzejima, republičkom i opštinskim odborima SUBNOR-a Crne Gore koji su nam izlazili u susret tokom rada na ovoj knjizi, kao i mnogim preživjelim učesnicima pljevaljske bitke, koji su se odazvali našoj molbi da iznesu svoja sjećanja, čime su umnogome doprinijeli rasvjetljavanju pojedinih istorijskih činjenica i razrješavanju brojnih dilema.

Koristimo priliku da posebno zahvalimo recenzentima, profesoru dr Branku Petranoviću na svesrdnoj i drugarskoj pomoći u pružanju savjeta i sugestija tokom višegodišnjeg rada na ovoj knjizi, i pukovniku dr Nikoli Popoviću, na sugestijama i primjedbama koje su pomogle da ova knjiga bude što potpunija i bolja. Takođe, dragocjenu pomoć nam je pružio i general-pukovnik u penziji i narodni heroj Blažo S. Janković, u pljevaljskoj bici komandir 2. čete Lovćenskog bataljona, koji je tekst pažljivo pročitao i dao puno osnovanih primjedbi koje smo u najvećem broju i prihvatili.

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na jun 26, 2013 in NEKATEGORISANO

 

Oznake: , , ,

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

 
%d bloggers like this: